Utjecaj lošeg vremena na riblji fond

Koče preoravaju dno pa vjerovatno nekakva korist za opći fond (riblji te glavonožaca i rakova) postoji.
Ali kvantificirati bi bilo teško.Jer stvarne procjene ulova koča nema pa tako ne znamo koliko je "težak" jedan prosječan ribolovni dan koče.
Volim misliti da je korist velika jer jedan dio njihovog ulova dolazi do mene kad poraste (lignje i sipe).
Ostalo zapravo i ne dolazi u obalni domet.

Lebdeće kočarice su isto zanimljive jer zahvačaju malu i veliku plavu ribu pa umanjuju broj osnovne hrane za predatore koje ludomorski spineri obožavaju
Iako, nikad nisam upratio stađune lebdečih kočarica (iako se može ponegdje iskopati karta).

Skromno predlažem da se kao jedini, dopusti isključivo udičarski ribolov

Mala plava riba bi tako umirala od starosti ali bi njen brojan podmladak osigurao gušte za nas.Ako bi uspjeli kupiti dozvolu.Što je zasad, koliko vidim, nemoguče

zeusfaber napisao: Imam jedno zanimljivo pitanje.

Koliko duži period lošeg vremena pomaže obnovi ribljeg fonda? Nešto sam računao. Konkretno, od 1.12. do 10.1. na dubrovačkom području bilo je eventualno 7 ribolovnih dana kad su koče mogle isploviti. Manji brodovi praktički da i nisu izlazili. Kad bi fermalo jugo, pojavilo se sunce, zapuhala bi jaka bura. Koliko taj period od skoro mjesec dana bez ribolova utječe na obnovu ribljeg fonda, i utječe li uopće?

Na tako kratko razdoblje nema nekog oporavka ribljeg fonda. Da bi došlo do značajnijeg oporavka ribljeg fonda pričamo o godinama. Jer osim ne ometanog mrijesta, treba biti i vrijeme hranjenja koje pak ovisi i dostupnosti hrane (godisnja doba i klimatske promjene). Najbolji ti je primjer koliko je ribe, glavonožaca i rakova bilo u okolici Dubrovnika nakon Domovinskog rata.

I to jest ujedno cilj notake zona, da se riba na nekom određenom području mrijesti, hrani i raste nesmetano. A sav "višak" ribe (jer riba izlazi i van notake zone) biva uhvaćen od strane ribara.